Zašto je mentalno zdravlje u 2026. ključno i za zaposlenike i za poslodavce

mentalno zdravlje i posao


Nekad se o mentalnom zdravlju pričalo tiho, ako uopće.
Danas, u svijetu u kojem se granica između privatnog i poslovnog života gotovo izbrisala, mentalno zdravlje postalo je nezaobilazna tema.

Sve više zaposlenika otvoreno govori o stresu, iscrpljenosti i “burnoutu”, dok poslodavci polako shvaćaju da produktivnost počinje, i održava se, s dobrobiti ljudi.


Mentalno zdravlje nije trend, već nužnost

Brojke su ono što se u poslovnom svijetu gleda i razumije. Kada one počnu padati gdje bi trebale rasti i obrnuto, pale se alarmi i mijenjaju se strategije. Pa evo jedne važne brojke vezane za mentalno zdravlje zaposlenika.

Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), depresija i anksioznost godišnje globalno uzrokuju gubitak od preko 12 milijardi radnih dana. Vrlo jasna brojka.

Zaposlenici koji se osjećaju sigurno i podržano:

  • pokazuju veću lojalnost i angažiranost,
  • rjeđe izgaraju,
  • donose kreativnije odluke i imaju jaču otpornost na stres.

Drugim riječima: briga o ljudima je najbolja HR strategija.


Perspektiva zaposlenika: Granice su novi luksuz

Zaposlenici danas više nego ikad traže ravnotežu, a ne samo slobodne dane.
Žele poslove koji poštuju njihovo vrijeme, mentalni prostor i ritam života.

Najčešći uzroci mentalnog pritiska na poslu su:

  • prevelik opseg posla i stalna dostupnost,
  • nejasna očekivanja,
  • nedostatak priznanja,
  • kultura “moraš izdržati”.

Sve više ljudi prepoznaje da mentalno zdravlje nije slabost, nego resurs, ključ dugoročnog uspjeha.


Perspektiva poslodavca: Zdrava kultura = zdravi rezultati

Tvrtke koje ulažu u mentalno zdravlje ne samo da smanjuju fluktuaciju, nego i jačaju svoj employer branding. Kandidati danas sve češće zanima:

“Kako se vaša tvrtka brine o dobrobiti zaposlenika?”

Poslodavci koji mogu odgovoriti konkretnim primjerima : wellness programima, fleksibilnim modelima rada, mogućnostima savjetovanja,  imaju konkurentsku prednost na tržištu rada.

Primjeri dobre prakse:

  • npr. petak bez sastanaka,
  • četverodnevni radni tjedan
  • mogućnost kombiniranja rada od kuće i u uredu
  • edukacije o stresu i prevenciji burnouta,
  • programi podrške (interni psiholozi, vanjski coach),
  • otvorena komunikacija


Kako poslodavci i kandidati mogu surađivati na mentalnoj dobrobiti?

Kandidati

Suprotno svemu što smo nekada učili, jedna od najbitnijih stvari danas koje zaposlenici mogu učiniti za svoje mentalno zdravlje je postavljanje granica i naučiti reći “ne” na pristojan način i bez grižnje savjesti.

Pri izboru posla, birajte poslodavce koji cijene ljude, a ne samo rezultate. Ovo je vrlo lako detektirati već u inicijalnom razgovoru.

Koristite slobodne dane i godišnji odmor kao prevenciju, a ne kao oporavak, jer kada do toga dođe, već ste u “crvenom”.


Poslodavci

Nagrađujte zdrave radne navike, a ne prekovremeni trud.

Pratite svoje zaposlenike, količine zadataka koje im dajete, kako raspoređujete posao kada ostanete bez člana u timu, kako možete olakšati poslovne procese novom opremom, softwerom, vanjskim suradnicima…

Izgradite kulturu komunikacije u kojoj zaposlenici mogu bez straha tražiti pomoć ili jednostavno reći da ne mogu sami nešto odraditi.

Mentalno zdravlje više nije privatna stvar. Poslodavci koji ga shvate ozbiljno, privući će i zadržati ljude koji donose pravu vrijednost: stabilnost, motivaciju i dugoročni rast.

U svijetu gdje se sve mjeri brojkama, mentalna dobrobit je ono što čini razliku između uspješnih i neuspješnih tvrtki.

Podjelite članak na:

Ostale vijesti